Preskoči na sadržaj
Rex, vaš AI asistent: rutinu preuzima on, ideje su vaše 👉 Upoznajte Rexa

Strategija

Psihologija igrifikacije: Zašto igre potiču ljude na akciju

Zašto ljudi ignoriraju banner, ali igraju kviz? Istraživanje iza igrifikacije, od znatiželje do reciprociteta, i kako ju koristiti bez manipulativnih obrazaca.

Psihologija igrifikacije: Zašto igre potiču ljude na akciju Psihologija igrifikacije: Zašto igre potiču ljude na akciju

Zašto će netko ignorirati banner, ali rado provesti dvije minute na kvizu istog brenda? Odgovor leži u psihologiji igrifikacije: nekoliko dobro istraženih ideja o tome što motivira ljude, što ih čini znatiželjnima i zbog čega se osjećaju dobro dok sudjeluju.

U ovom članku razmatramo zašto igrifikacija funkcionira, koristeći istraživanja iz psihologije i neuroznanosti, te pokazujemo kako se svaka ideja pojavljuje u stvarnim kampanjama. Također se osvrćemo na etičke granice, jer se iste ideje mogu zloupotrijebiti.

Unutrašnja vs. vanjska motivacija

Psiholozi razlikuju dvije vrste motivacije:

  • Unutrašnja motivacija: činjenje nečega jer je samo po sebi zanimljivo ili zabavno.
  • Vanjska motivacija: činjenje nečega zbog vanjske nagrade, poput nagrade ili popusta.

Teorija samodređenja, koju su razvili Edward Deci i Richard Ryan, dodaje da su ljudi najspremniji na angažman kada su podržane tri osnovne potrebe: autonomija (osjećaj da ste sami izabrali sudjelovati), kompetencija (osjećaj učinkovitosti) i povezanost (osjećaj povezanosti s drugima). Pregled možete pročitati na web-mjestu Centra za teoriju samodređenja. Studija Ryana, Rigbyja i Przybylskog iz 2006. godine primijenila je ovu teoriju na videoigre i otkrila da su osjećaj autonomije i kompetencije tijekom igre povezani s uživanjem i željom za ponovnim igranjem.

Što to znači za marketinške stručnjake: nagrada potiče ljude da počnu, ali iskustvo odlučuje hoće li u tome uživati, završiti igru i vratiti se. Dobra kampanja nudi oboje: nešto što se može osvojiti (vanjsko) i nešto zabavno, zanimljivo ili korisno za raditi (unutrašnje).

Upravo je zato test osobnosti WWF-a Danska "Koja si ti životinja duh?" bio toliko uspješan. U središtu nije bilo velike nagrade. Ljudi su htjeli saznati koja su životinja. Privukao je 10.557 sudionika s prosječnim vremenom angažmana od 2 minute i 33 sekunde.

Znatiželja i trenutak otkrivanja

U poznatom pregledu, bihevioralni ekonomist George Loewenstein opisao je znatiželju kao osjećaj koji se javlja kada primijetimo prazninu u svom znanju koju želimo ispuniti. Jednom kada znamo da postoji nešto što ne znamo, teško je to zanemariti.

Igre na sreću građene su upravo oko te praznine:

  • Srećka skriva odgovor ispod sloja koji morate sami ukloniti.
  • Kutija iznenađenja prikazuje niz zatvorenih kutija, a vi morate odabrati jednu kako biste saznali što je unutra.
  • Kolo sreće tjera vas da čekate dok se usporava.

Kvizovi i testovi osobnosti koriste isto načelo. Jednom kada odgovorite na tri pitanja, želite vidjeti svoj rezultat.

Što to znači za marketinške stručnjake: neka otkrivanje bude kratko i zadovoljavajuće. Jasno dajte do znanja da postoji nešto što se može otkriti, a zatim to brzo isporučite.

Promjenjive nagrade i iščekivanje

Istraživanja moždanog sustava nagrađivanja pokazuju da dopaminski neuroni snažno reagiraju na nagrade koje su bolje od očekivanih i prilagođavaju se nagradama koje su potpuno predvidljive. Schultz, Dayan i Montague opisali su ovu "pogrešku u predviđanju nagrade" u radu objavljenom 1997. u časopisu Science.

U svakodnevnom jeziku: nesiguran ishod uzbudljiviji je od onog sigurnog. To je dio razloga zašto se igra s prilikom za osvajanje nagrade čini privlačnijom od fiksnog popusta od 10% za sve.

Što to znači za marketinške stručnjake: mješavina nagrada održava stvari zanimljivima. Nekoliko atraktivnih glavnih nagrada, mnogo malih i utješna nagrada za sve ostale. Rito.dk koristio je glavne nagrade plus novu utješnu nagradu svaki dan u svom božićnom automatu, a igrači su se vraćali okušati sreću u prosjeku 5,6 puta.

Ali budite oprezni: isti se mehanizam koristi u kockanju. Neka marketinške igre budu besplatne za igranje, s poštenim izgledima i ograničenjima u pogledu učestalosti sudjelovanja, i provjerite lokalna pravila ako niste sigurni.

Reciprocitet: Pružanje vrijednosti prije traženja podataka

Sociolog Alvin Gouldner opisao je normu reciprociteta: opće prihvaćeno očekivanje da kada nam netko nešto da, mi uzvraćamo uslugu.

Običan obrazac za prijavu krši tu normu. Traži adresu e-pošte zauzvrat ne dajući ništa. Igra to preokreće: prvo dobivate zabavnu minutu, priliku za osvajanje nagrade ili osobni rezultat, a zatim se od vas traže podaci. Razmjena se čini poštenom.

Što to znači za marketinške stručnjake: prvo dajte. Pokažite nagradu ili rezultat prije nego što zatražite bilo što osim ono što vam je nužno. Budite jasni oko toga s čime se ljudi slažu. Andel Energi učinio je svoju kampanju privlačnijom i vidio da je 82% korisnika potvrdilo svoje kontakt podatke nakon prijave.

Kompetencija i svladavanje vještina: Igre vještine

Sjetite se druge potrebe u teoriji samodređenja: kompetencije. Ljudi vole osjećati da su u nečemu dobri i vole vidjeti svoj napredak.

Igre vještine hrane tu potrebu. U igri memorije, igri ispuštanja predmeta ili gađanju mete, rezultat ovisi o tome koliko dobro igrate. Sa svakim pokušajem postajete bolji, a rušenje vlastitog rezultata pruža dobar osjećaj.

Što to znači za marketinške stručnjake: dizajnirajte za brzo usavršavanje. Igra koju je lako naučiti, ali teže svladati, potiče ljude na igru. Jasno prikažite rezultat i omogućite ljudima ponovni pokušaj ako vaše pravila to dopuštaju.

Društveni dokaz i natjecanje

Treća potreba, povezanost, odnosi se na vezu s drugim ljudima. Natjecanje i usporedba oslanjaju se na nju:

  • Ljestvica pokazuje gdje se nalazite, a ljudi žele nadmašiti svoje prijatelje.
  • Igra glasanja pokazuje što su drugi odabrali.
  • Rezultat testa osobnosti nešto je što ljudi vole dijeliti.

Što to znači za marketinške stručnjake: dajte ljudima nešto za usporedbu ili dijeljenje. Aalborg Håndbold postavio je kviz na velike ekrane tijekom uskrsne utakmice, a gotovo 20% od 5000 navijača u dvorani sudjelovalo je. Igranje zajedno u gomili zabavnije je nego igranje sam.

Etičke granice: Izbjegavajte obmanjujuće uzorke

Psihologija zbog koje igrifikacija funkcionira može se koristiti i za manipulaciju. Sučelja koja guraju ljude u donošenje odluka o njihovim osobnim podacima koje nisu namjeravali donijeti često se nazivaju obmanjujućim uzorcima dizajna (eng. dark patterns). Europski odbor za zaštitu podataka objavio je smjernice o obmanjujućim uzorcima dizajna koje vrijedi pročitati ako dizajnirate tijekove prijave i privole.

Dobra praksa za igrificirani marketing:

  • Neka privola bude aktivan izbor. Dopustite ljudima da sami označe okvir za privolu i držite ga vidljivim umjesto da bude sakriven u uvjetima. Provjerite važeća pravila na svom tržištu; u Danskoj, Pučki pravobranitelj za potrošače objavljuje smjernice na forbrugerombudsmanden.dk (na danskom).
  • Pošteni izgledi i nagrade. Nemojte prikazivati nagrade koje se zapravo ne mogu osvojiti i nemojte lažirati poruke "ostala još samo 2".
  • Bez posramljivanja. Izbjegavajte gumbe poput "Ne hvala, ne volim štedjeti novac".
  • Poštujte "ne". Ako korisnici zatvore skočni prozor, nemojte ga ponovno prikazivati na svakoj stranici. U Scratcheru vi odlučujete koliko se često skočni prozor prikazuje i koliko dana prođe između svakog prikaza.
  • Ograničite ponovno igranje. Odlučite koliko često svaka osoba može sudjelovati.
  • Razmislite o svojoj publika. Budite posebno oprezni s djecom i sa svim što nalikuje kockanju.

Dobra vijest: etička igrifikacija dugoročno također ostvaruje bolje rezultate. Ljudi koji sudjeluju jer su to htjeli vrjedniji su od ljudi koji su prevareni.

Ovaj članak služi kao opće informiranje, a ne kao pravni savjet. Pravila se razlikuju od zemlje do zemlje i mijenjaju se s vremenom, stoga provjerite važeća pravila i posavjetujte se s pravnim stručnjakom prije pokretanja kampanje.

Primjena psihologije igrifikacije u praksi

Brzi kontrolni popis za vašu sljedeću kampanju:

  1. Znatiželja: postoji li nešto za otkriti?
  2. Nagrada: postoji li nagrada, rezultat ili nešto korisno za naučiti?
  3. Autonomija: osjećaju li ljudi da su sami odabrali sudjelovanje?
  4. Kompetencija: je li lako početi i zadovoljavajuće završiti?
  5. Povezanost: postoji li nešto za podijeliti ili usporediti?
  6. Poštenje: jesu li pravila, izgledi i privola jasni?
  7. Poštenje: jesu li pravila, izgledi i privola jasni?

Ako na većinu ovih pitanja možete odgovoriti potvrdno, na dobrom ste putu. Pogledajte kako kvizovi, testovi osobnosti i kalendari grade vrijeme provedeno s vašim brendom na našoj stranici o angažmanu brenda.

Što to znači za prijave, podatke i prodaju objašnjeno je u tekstu prednosti igrifikacije u marketingu.

Pogledajte to na djelu

Najbolji način da shvatite zašto igrifikacija funkcionira jest promatrati vlastitu publiku dok igra. Započnite besplatno probno razdoblje od 14 dana i pokrenite srećku, kutiju iznenađenja ili test osobnosti, ili rezervirajte sastanak kako biste o svojoj ideji razgovarali s nama.

Primjer · Zavrti kolo

Starbucks

Novi leadovi
3.200
Stopa konverzije
75%
Za prikupljanje
2 dana

Izradite svoju prvu kampanju već danas

Pridružite se brendovima koji su sa Scratcherom prikupili više od 35 milijuna registracija. Isprobajte besplatno 14 dana — kreditna kartica nije potrebna.

  • Besplatno 14 dana
  • Bez programiranja
Starbucks kampanja s kolom sreće na mobitelu